Spomenici kulture u Sokobanji

Spomenici kulture Sokobanje kao što je Milošev Konak, Sokol Grad ili Hamam svedoče o kulturi ljudi na ovim prostorima. Ova banja ima brojne kulturno-istorijske spomenike od kojih su neki i smeštaj istorijskih ličnosti.
 

Turski Hamam - inače Rimsko kupatilo

je smešten u centralnom banjskom parku. Podigli su ga Turci na temeljima rimskog kupatila. Koristio ga je i knjaz Miloš koji je imao posebnu kadu. Koriste ga turisti u smeštajima banje kao i veliki broj Sokobanjaca. Obnavljan je nekoliko puta i zadržao je istorijsku vrednost, turističku atraktivnost i zdravstveno-rekereativnu funkciju. Amam - Rimsko kupatilo u Sokobanji je jedino sačuvano kupatilo iz tog perioda kod nas. U njemu je i bazen sa vodom izvora Sv.Preobraženja od 53 stepeni  sa gustom parom i radioaktivnim gasovima.
 

Sokolgrad

je srednjevekovni grad-tvrđava podignut na temeljima rimskog utvrđenja, u vreme cara Justinijana (I-VI). Stari Sokolac je na samoj litici iznad kanjona Moravice. Grad je više puta kroz istoriju rušen i obnavljan, a pre dvadesetak godina i delimično rekonstruisan. Arheolozi su u njemu pronašli dobro očuvanu cisternu za vodu, oružje i grnčariju... Soko grad se danas može razgledati i bez vodiča.
 

Milošev konak

se do skora smatrao o konakom kneza Miloša. Utvrđeno je međutim, da je Miloš Obrenović odsedao u zgradi podignutoj u te svrhe uz sam turski Amam. Zgrada u kojoj je bila banjska administracija adaptirana je i pretvorena u atraktivan ugostiteljski objekat sa dve sale, velikom terasom i pivnicom, i direktno je uključena u turističku ponudu Sokobanje. Zakonom je zaštićena kao objekat od posebnog istorijskog značaja.
 

Vrmdžanski (Vrmaški) grad

je podignut kada i Soko-grad iznad sela Vrmdža, 10km od Sokobanje ka Rtnju. Nema mnogo pisanih podataka o njemu. Pohode ga turisti koji dobro poznaju taj kraj, kopači zlata i oni koji posećuju malo Vrmdžansko jezero.
 

Arheološki lokalitet Trebič

se nalazi na 5 km zapadno od Sokobanje. Potiče iz doba neolita na kome su otkrivene rimske grobnice iz II i III veka i pronađen vredan nakit (2 polulivena zlatna prstena sa gremom na kojoj je urezan lik pčele). Nedavno su stručnjaci Arheološkog instituta SANU pronašli ostatke reprezentativne rimske građevine na kojoj je pre desetak godina pronađena neolitna statua boga Merkura u mermeru.
 

Spomen česme

su značajna kulturno-istorijska vrednost Banje i okoline. Hajduk Veljkova je na Vrelu, posvećena prvom oslobodiocu Soko Banje od Turaka; česma Ljube Didića ka Ozrenu, podignuta u čast vođi Timočke bune u banjskom srezu i Knjaz Miloševa česma kod Trebiča, na kojoj je zapisano: Miloš Obrenović, prvi knjaz srpski podiže ovaj istočnik za večni spomen dolaska svog u Banju 1860. godine.

 

Spomen biste

uglednih banjskih gostiju koji su na svojevrstan način doprineli da ova banja Srbije ima ugled. To su naši poznati književnici, karikaturisti, slikari... Ispred hotela Moravica je bista Ive Andrića, redovnog banjskog gosta, kod banjske Biblioteke bista posvećena Isidori Sekulić. Nedaleko od Muzeja je Nušićeva bista, a blizu kuće u kojoj je 1906. god. preminuo i bista Stevana Sremca.